10 lokacija u Beogradu koje morate da posetite

Veliki gradovi imaju na stotine lokacija koje bi trebalo posetiti, ali zbog ograničenog vremena to nije moguće, pa je poželjno znati šta se zaista mora videti.

10 lokacija u Beogradu koje morate da posetite

Geografska pozicija, burna prošlost, kao i duga istorija svojevrsna su garancija da Beograd zaista ima šta da ponudi svojim posetiocima, turistima koji u sve većem broju dolaze u ovaj grad. Međutim, s obzirom da se vremenom Beograd sve više pozicionira kao idealna City Break destinacija, za jedan vikend ih je jednostavno nemoguće sve posetiti.

Zbog toga, bez obzira na činjenicu da smo sve ove lokacije detaljno opisivali, smatramo za shodno da ih ponovo navedemo i sažeto predstavimo kako bi gostima našeg Beograda omogućili da se lakše snađu i obiđu ono najvažnije.

KALEMEGDAN

Sasvim je uobičajeno da se svaki grad koji ima tvrđavu istom i diči, kao i da je stanovnici rado obilaze i pokazuju turistima. Ovo pravilo važi i za Beograđane. Međutim, Kalemegdan se na vrhu liste gradskih lokacija koje obavezno treba posetiti nalazi iz više razloga. Pre svega, ovo je najveći uređeni park u gradu koji ujedno ima i ogroman kulturni i istorijski značaj. Tvrđava je izgrađena još u prvom veku nove ere, a za vojne potrebe služila je Rimljanima, Turcima, Srbima. U devetnaestom veku oko tvrđave je izgrađen park koji je kasnije i proširen izgradnjom Malog kalemegdana. Zbog svog položaja Kalemegdan takođe predstavlja i vidikovac sa kog se pruža prelepi pogled na ušće dveju reka kakvim malo koji grad u svetu može da se ponosi. Gornji grad krasi trijumfalni spomenik „Pobednik“ koji dnevno poseti preko pet hiljada turista. Na kalemegdanu je podignut i Spomenik zahvalnosti Francuskoj kao i drugi značajni spomenici. U okviru kalemegdanskog kompleksa nalazi se Crkva Ružica kao i Kapela Svete Petke. Zbog svoje lokacije u samom centru grada, kao i zbog prelepih šetališta, prostranosti, širine i mira koji se na takvom mestu može naći, Kalemegdan je oduvek bio i omiljeno sastajalište mladih zaljubljenih parova. Danas je romantika malo prevaziđena, pa je park više prepušten mnogobrojnim turistima, ali i stanovnicima grada koji zbog blizine zoološkog vrta i predivne Kalemegdanske terase, posetu Kalemegdanu mogu pretvoriti u prelepi celodnevni porodični izlet.

SKADARLIJA – Boemska četvrt grada

Nastanak takozvane boemske četvrti, ili boemskog srca grada uslovljen je lokacijom koju zauzima ova popularna ulica. Naime, Skadarlija se nalazi u blizini Narodnog pozorišta, te su u njoj stanovali, tuda prolazili i često boravili glumci i drugi umetnici. Upravo su oni ovoj ulici dali šarm koji i danas nosi. Skadarlija je očuvala svoj autentični izgled iz doba Turaka, te je popločana kaldrmom i nedovoljno osvetljena. Dužinom Skadarlije nicale su jedna za drugom kafane. “Dva Jelena” i “Tri Šešira” dve su čuvene kafane još iz devetnaestog veka. Od kafana koje još uvek rade, jedino je starija kafana “Znak pitanja” koja se nalazi u blizini Saborne crkve, takođe u centru Beograda. Iako duga svega oko petsto metara, u Skadarliji se pored tradicionalnih restorana danas mogu pronaći i hosteli, saloni i moderni barovi, te za svačiji ukus po nešto. Dobra muzika, dobra hrana, dobra kafa… epiteti su koji se vezuju sa imenom ove čuvene ulice, a zanimljiv svet koji ovde dolazi upotpunjuje autentičnu atmosferu, kao i duh nekog prošlog vremena koji provejava u kasnim večernjim satima.

ADA CIGANLIJA

Još od šezdesetih godina prošlog veka, kada je od rečnog ostrva i rukavca reke Save napravljeno veštačko jezero, Ada Ciganlija predstavlja mesto stvoreno za uživanje, rekreaciju i odmor. Ovaj jedinstveni ekosistem, svojevrsna je oaza sa sopstvenom mikroklimom, prijatnom za boravak, nalazi se nedaleko od šireg centra grada i gradske gužve. Prostor oko jezera obogaćuje se svake godine prema potrebama posetilaca, kao i celokupan sadržaj i ponuda. Savsko jezero okružuje šljunkovita plaža i staza namenjena šetačima i biciklistima u dužini od 7,7 km. Jezero je okruženo ogromnim prostranstvom uređenim tako da zadovolji svačiji ukus. Čak pedeset sportskih terena, zabavni programi i sadržaji za decu, ali i za zavisnike od adrenalina, kao i wellness samo su deo čitave ponude. Naravno, jezero je okruženo mnogobrojnim kafićima i restoranima, ali i uređenim parkom za opuštanje, jogu, ili odmaranje. Ada je Beograđanima najprivlačnija u proleće, kada ogreje prvo sunce. Željni toplog vremena i uživanja u suncu, sa svih strana žure ka svom omiljenom mestu kako bi iskoristili svaki minut lepog dana. Ipak i pored velikog broja posetilaca, naročito u letnjim danima, na Adi je uvek, osim zabave i provoda, moguće pronaći i mir, svoj kutak za odmor, meditaciju i uživanje u tišini.

HRAM SVETOG SAVE

Hram Svetog Save je najveći pravoslavni hram na Balkanu i nalazi se na Vračaru. Površina prizemlja obuhvata 3.500 kvadratnih metara, a njegova visina iznosi 79 metara. Izgrađen je u srpsko-vizantijskom stilu, ima četiri zvonika i kupole ukrašene sa osamnaest zlatnih krstova, a najvišu kupolu krasi krst visok 10 metara. Nadmorska visina i impozantan izgled čine ga vidljivim iz svih delova grada.
Na sedam metara dubine, ispod poda hrama izgrađen je poseban objekat u vizantijskom stilu. Grobna crkva posvećena Svetom knezu Lazaru sa kriptom, riznicom i izložbenim prostorom. Površina podzemnog prostora iznosi oko 1.800 kvadratnih metara, a izuzev same kripte, obuhvata jedinstvenu vizuelnu celinu. Prostorom dominira zlatna boja. Tavanica i zidovi oslikani su živopisom i dodatno ukrašeni zlatnim listićima. Mnogobrojni turisti svakoga dana dolaze u Hram, obilaze kriptu i napuštaju je sa divljenjem. Plato ispred Hrama uređen je prostor kojim neprekidno šetaju brojni građani, uživaju u igri sa svojom decom, izvode kućne ljubimce i ujedno se dive se ovoj impozantnoj građevini.

KOŠUTNJAK

Košutnjak je nekadašnje lovište, šuma u kojoj su pored druge divljači obitavale prelepe košute po kojima je Košutnjak i dobio naziv. Od početka dvadesetog veka, ovo, do tada dvorsko lovište otvoreno je za građane, te je namenjeno odmoru i rekreaciji. I danas je Košutnjak najinteresantniji sportistima, rekreativcima i ljubiteljima prirode. Ovaj svojevrsni park-šuma prostire se na 330 hektara, na 250 metara nadmorske visine, a delimično je uređen stazama i igralištima za košarku, odbojku, fudbal, atletiku. Na Košutnjaku se nalaze i teniski tereni, bazeni, trim staza. Uređeni deo Košutnjaka predstavljaju dve celine i to sportsko rekreativni centar – Pionirski grad, kao i Filmski grad u kome se nalaze ateljei i objekti za snimanje filmova i drugih televizijskih sadržaja. Osim trim staze tu se nalaze i mnogobrojne staze za šetače, prostranstva namenjena za izlet, igru, roštilj i slično. Ski staza sa neverovatnim pogledom na grad otvorena je tokom cele godine, a tu se takođe nalaze kafić i restoran namenjeni svim posetiocima. Ovo je pravo mesto za odmor i izlet u vrelim letnjim danima, kao i zimi, kada ćete uz kuvano vino, ili čaj doživeti pravu zimsku idilu za pamćenje.

SAVAMALA

Savamala je deo grada koji se prostire pored reke Save, na njenoj desnoj obali, zasenjen Brankovim mostom. Glavna ulica ovog dela grada je Karađorđeva ulica. Nastanak Savamale je započeo još u osamnaestom veku, a naziv potiče od naziva reke kao i od turske reči mahala, odnosno deo grada, gradska četvrt... Kroz istoriju Savamala je doživela razvoj i promene, mnoge lepe, ali i ne tako lepe trenutke. Danas je Savamala veoma često i rado posećena od strane Beograđana, naročito onih koji vole da obilaze popularna mesta i centar dešavanja. U njoj je otvoreno mnoštvo restorana i barova, mesta u kojima se čuje najbolja muzika i služe najbolja jela. Čitav koncept je savremen i namenjen mladim ljudima, umetnicima, hipsterima. Od mnogobrojnih barova i restorana izdvojićemo samo dva. Ben Akiba Comedy Bar u kom se održavaju stand-up večeri, pored DJ sesija, koncerata i izložbi, a enterijer je više nego zanimljiv. Drugi restoran koji izdvajamo je Gnezdo Organic, koji se izdvaja po kombinovanju zdravog načina života i razmišljana sa modernim konceptom. Sve namernice koje se koriste za pripremanje hrane, gaje se u skladu sa najsavremenijim organiskim principima. Pored posete ovim i drugim restoranima, Savamalom je lepo i prošetati i obići još neka zanimljiva mesta, kao što je zgrada Geozavoda, koja važi za jednu od najlepših građevina u Beogradu.

KUĆA CVEĆA

Kuća Cveća u kojoj su sahranjeni maršal Josip Broz Tito, doživotni predsednik SFRJ i njegova supruga Jovanka Broz jedno je od najposećenijih mesta u Beogradu. Ovaj objekat je deo Muzeja Istorije Jugoslavije, a podignut je još za vreme Titovog života sa drugačijom namenom. Naime 1975. godine, po ličnoj želji predsednika, sazidana je svojevrsna zimska bašta, površine 902 kvadratna metra i tada je nazvana jednostavno „Cvećara“. Sa fontanom u svom centralnom delu, bila je opremljena i prostorijama za rad i odmor kao i terasom sa pogledom na grad i u njoj je Tito rado provodio vreme. Pre nego što je preminuo, izrazio je želju da upravo ovde bude i sahranjen, te mu je želja i ispunjena. Ipak, zbog političke doktrine rukovodstva tadašnje zemlje pod nazivom „I posle Tita – Tito“, nije bilo primereno ovo mesto nazvati grobom, ili mauzolejom, već je ostao eufemizam „Kuća Cveća“, naziv koji i danas nosi. O samoj sahrani maršala se mnogo pisalo i zna se da su tog dana Beograd posetile mnogobrojne najviše svetske delegacije kao i ožalošćeni narod iz cele tadašnje zemlje. Broj posetilaca koji je od tada, pa do današnjeg dana obišao grob broji se u milionima. Pored spomen sobe u kojoj se posetioci upisuju u knjigu žalosti, izdvojen je i izložbeni deo u kome se nalaze štafetne palice, pisane poruke, fotografije i Titova maršalska uniforma. Budući da je u toku rekonstrukcija ovog zdanja, očekuje se još zanimljiviji sadržaj kao i čak i veća posećenost ovom mestu nego što je to bilo do sada.

NOĆNI ŽIVOT – KLUBOVI, SPLAVOVI, KAFANE

Noćni život u Beogradu je bogat, raznovrstan i nadaleko čuven. Od mnogobrojnih kafića i barova, do kafana, splavova i noćnih klubova, uvek je sve puno. Noćni život u Beogradu nije rezervisan samo za vikende i specijalne večeri već je veoma živ i radnim danima sve do rane zore. Objašnjenje o ovome je veoma jednostvano. Beograđani vole provod, glasnu muziku i dobru zabavu. Kao takvi, odlično raspoloženje rado prenose i na svoje goste i strance. Večernji provod može započeti već oko osam sati uveče, na primer, večerom u nekom od mnogobrojnih odličnih restorana, zatim nastaviti pićem u nekom od barova sa dobrom muzikom, dok posle ponoći počinje „ludilo“. Centar grada preplavljen je klubovima koji rade čitavu noć, služe najbolje koktele koje pripremaju odlični barmeni, a atmosferu podižu najlepše i, malo je reći, doterane devojke. Na rekama po čitavu noć rade splavovi. To su mesta koja zbog udaljenosti od naseljenih delova grada mogu da pruže neograničeno dobar provod uz glasnu muziku i opuštenu atmosferu. Mnogi klubovi iz centra grada tokom leta sele se na reke i pružaju još bolju zabavu u letnjoj varijanti. Budući da je muzika koja se može čuti na ovim popularnim i omiljenim mestima raznovrsna, od disco, house, techno, RNB, funk, jazz, new wave-a, pa sve do pop, local pop i naravno nezaobilaznih „narodnjaka“, za svačiji ukus može se naći po nešto dobro. U klubovima koji beleže dobar provod i posećenost već godinama u nazad, do onih koji niču i nestaju tokom jedne sezone, provod je zagarantovan i nezaboravan, pa je za one koji dolaze u Beograd preporučljivo da se pre dolaska obavezno kod svojih domaćina raspitaju o trenutno najboljim i najpopularnijim mestima za izlazak.

DVORSKI KOMPLEKS NA DEDINJU

Na padinama Topčiderskog brda, u naselju Dedinje, na 134 hektara prostranom imanju podignut je Dvorski kompleks namenjen dinastiji Karađorđević. Izgradnja dvorskih kompleksa porodice Karađorđević odvijala se u periodu od 1924 – 1936 godine. Ovaj kompleks obuhvata Kraljev dvor, Beli dvor i dvorsku kapelu Svetog Andreja Prvozvanog. Najpre je izgrađen Kraljev dvor u srpsko-vizantijskom stilu, sa fasadom obloženom čuvenim belim mermerom sa ostrva Brač. Pored kraljevog kabineta i biblioteke, za posetioce zanimljivi su zlatni salon u renesansnom stilu, kao i plavi salon opremljen u baroknom stilu. Od samog dvora pa do Kraljevske kapele, pruža se kolonada stubova. Kao i Kraljev dvor, izgradnju Belog dvora započeo je takođe kralj Aleksandar I Karađorđević, koji ipak nije dočekao završetak radova. Izgradnju Belog dvora dovršio je knez Pavle 1936. godine. Knez Pavle je važio za velikog ljubitelja umetnosti, te je dvor i opremio vrednim umetničkim delima. Posete dvorskim kompleksima organizuju se nekoliko puta nedeljno tokom proleća leta i jeseni uz pratnju profesionalnih vodiča i vrlo pristupačnu cenu. Ova gradska tura pruža posetiocima da u jednoj šetnji, u prelepom i prijatnom ambijentu upoznaju deo kulture, istorije i umetnosti.

NARODNI MUZEJ

Narodni muzej u Beogradu danas se nalazi na Trgu Republike u zgradi podignutoj 1903. godine. Osnivanje muzeja prethodilo je izgradnji ove palate čak polovinu veka. Zgrada Muzeja značajno je oštećena u Drugom Svetskom ratu, ali je potom nastavila sa radom. Početkom ovog veka stalna postavka muzeja biva uklonjena zbog restauracije zgrade na koju se zatim čekalo čak petnaest godina. Posle rekonstrukcije i restauracije, Muzej ponovo radi sa stalnom postavkom raspoređenom hronološki, na tri nivoa i obuhvata čak oko 400 hiljada artefakata i predmeta od doba paleolita, do dvadesetog veka. Čitavu zbiruku sačinjavaju istorijski, numizmatički i arheološki predmeti, kao i umetnička dela i stare i retke knjige. Muzej je otvoren svakim danom osim ponedeljka, a nedeljom je ulaz potpuno besplatan.

Na samom kraju, a sa ciljem da vam na jednom mestu obezbedimo baš sve neophodne informacije, predlažemo vam da se pre nego što se uputite ka prestonici Srbije, odaberete i rezervišete za sebe veoma povoljan smeštaj, baš po vašem ukusu. 

Podeli sa prijateljima


processing...