Senke nad Balkanom - Vremeplov u nepoznati Beograd

Senke nad Balkanom najnovije su Bjelogrlićevo ostvarenje koje na interesantan način obrađuje malo poznate, a veoma interesantne teme jedne burne epohe.

Senke nad Balkanom - Vremeplov u nepoznati Beograd

Na RTS-u, javnom servisu Srbije, u većini regioinalnih zemalja, ali i u Rusiji u toku je emitovanje serije čiji je autor Dragan Bjelogrlić, jedan od najpoznatijih domaćih glumaca, a poslednjih decenija i veoma cenjeni reditelj. U pitanju su “Senke nad Balkanom”, serija pomalo atipična za srpsku kinematografiju, uspešan spoj uzbudljive kriminalističke priče za kojom bi pozavidela i holivudska produkcija, sa istorijskim činjenicama koje su u prethodnim vremenima namerno, ili slučajno zapostavljane i gurane pod tepih zbog različitih “viših” ciljeva tadašnjih političkih struktura.

Radnja serijala obuhvata period između dva svetska rata, od 1928. do 1940. godine.
Za pozornicu okosnice radnje ovog serijala izabran je upravo Beograd, grad koji se večito nalazio na raskrsnici puteva, mesto u kome su se sretali (u kome se i dalje sreću) i sukobljavaju najrazličitiji svetski interesi. Beograd iz ovog perioda bio je centar okupljanja brojnih opskurnih interesnih grupa, počev od trgovaca opijumom čijoj bi organizaciji i moći pozavideli i današnji najveći svetski narko karteli, zatim ruskih beloarmejaca pod vođstvom generala Vrangela, prave paravojne organizacije koja je delovala na prostoru tadašnje kraljevine SHS, pa sve do različitih svetskih agentura, poput sovjetskog NKVD-a, terorističkih organizacija kao što su VMRO, pa preko komunističkog pokreta, do različitih masonskih udruženja i nacističkih sekti.

Bjelogrlić je na specifičan način obradio teme o kojima se nije baš mnogo znalo, ali i prikazao poznate istorijske ličnosti smeštajući ih u drugačiji, manje poznati kontekst i vreme, a sve u periodu koji prethodi jednom od najvećih razaranja koje ljudski rod pamti.

OPIJUMSKA KRALJEVINA

Malo je poznata činjenica da je Kraljevina SHS, tačnije Povardarje, u periodu između dva svetska rata obezbeđivala 43% svetske proizvodnje opijuma, što predstavlja krajnje neverovatnu informaciju, podatak za koji sam apsolutno siguran da je do početka ove serije predstavljao nepoznanicu, čak i za one upućene u istorijska dešavanja u posmatranom periodu. Takođe je neverovatan podatak da je država direktno bila uključena u krijumčarsku mrežu omogućavajući pojedincima enormne profite, a delimično i državi novac za obnovu. Naime, još od 1919. godine, pa sve do tridesetih godina dvadesetog veka glavni posrednici za prodaju makedonskog opijuma bila su konzularna predstavništva Kraljevine SHS u Parizu, Marselju, Bazelu, Londonu, Čikagu i Bostonu. Pored ovoga, postojala je i razgranata mreža trgovinskih kanala ovim popularnim opijatom u kome su glavnu ulogu imali brojni trgovci sa juga Srbije i Makedonije, “beli Rusi” i njihova evropska mreža, kao i Orient Ekspres, čuvena železniča linija koja je decenijama predstavljala sinonim za sponu istoka i zapada. Zbog svega ovoga, epitet istoričara Vladana Jovanovića “Balkanska Kolumbija” zaista ostaje na mestu i veoma dobro oslikava ovo neverovatno istorijsko poglavlje o kojem se, barem do danas, veoma malo znalo.

TERORISTI, KOMUNISTI I ŠPIJUNI SA BEOGRADSKE KALDRME

S obzirom na geografsku poziciju, kao i na već pomenute aktivnosti u vezi sa trgovinom narkoticima, Beograd je u periodu između dva svetska rata predstavljao veoma važan centar, ali i mesto otvorenog sukoba između tada najvažnijih svetskih agentura, terorističkih grupa različitih ciljeva i interesa, kao i plodno tlo za širenje različitih političkih ideologija.

senke-nad-balkanom-serija

Osim podataka kojih se svi u većoj, ili manjoj meri sećamo sa časova istorije, a odonse se na delovanje makedonske terorističke organizacije VMRO, ili Hrvatskih težnji za otcepljenjem, serija sa posebnom pažnjom obrađuje dva veoma važna istorijska lika na ovim prostorima. Prvi je Ante Pavelić, o čijem se delovanju i zlodelima za vreme Drugog svetskog rata i postojanja marionetske tvorene NDH zaista mnogo zna, ali za seriju, s obzirom na obrađeni vremenski period, taj Ante Pavelić predstavlja buduće vreme i on je predstavljen u drugačijem svetlu, u ulozi doktora prava, advokata uhapšenog teroriste VMRO-a koji za svoje delovanje očekuje najstrožu moguću kaznu. Serija Pavelića predstavlja kao tipičnog predstavnika Hrvatske buržoazije koji neblagonaklono, pomalo i sa gađenjem, posmatra Srbe i generalno se protivi položaju Hrvata u novoj kraljevini sa dinastijom Karađorđević na čelu koja je, maltane preko noći postala njihov vladar.
Druga ličnost koju ova serija obrađuje dugo je spominjana samo na marginama dodatne literature za one koji su želeli malo dublje da zađu u problematiku perioda između dva svetska rata na Balkanu. U pitanju je Mustafa Golubić, jedna od najživopisnijih ličnosti XX veka na našim prostorima, čovek o kome se decenijama nije iznosilo mnogo informacija.

Mustafa Golubić je čovek koji je uzimao aktivno učešće u svim najvažnijim istorijskim dešavanjima na ovim prostorima. Čovek koji potiče iz muslimanske porodice biva član Mlade Bosne za vreme prirpema sarajevskog atentata, potom stupa u čuveni četnički pokret vojvode Tankosića, a nakon uspešnog gerilskog ratovanja i dobijanja najviših odlikovanja postaje i Solunski borac koji nakon sukoba sa kraljem Aleksandrom Karađorđevićem postaje ostrašćeni komunista koji na kraju postaje čak i general NKVD-a, sovjetske obaveštajne službe, preteče nadaleko poznatog i omraženog KGB-a. Kako to obično biva, kada ne postoje proverljive činjenice i o Golubiću kružile su različite priče i anegdote. Jedna od najinteresantnijih jeste ta da je Mustafa bio ljubavnik tadašnjeg seks simbola i sinonima za lepo, čuvene Grete Garbo. Spekuliše se da je obaveštavanje Gestapo-a o lokaciji Golubića urađeno po direktivi Josipa Broza, s obzirom da da je jedan čovek od najvećeg poverenja Staljina koji je po ličnoj Staljinovoj direktivi bio zadužen za prostor Balkana i koji je nadgledao Brozov rad predstavljao potencijalnu veliku smetnju za ono što je na kraju i usledilo. Mustafa Golubić streljan je 1941. godine u Pionirskom parku u Beogradu.

JATAGAN MALA, JEDNA ZABORAVLJENA FAVELA

Jatagan mala, beogradsko naselje u kome se odvija gro radnje ove Bjelogrlićeve serije jeste u stvari divlje naselje koje je nastalo nakon prvog svetskog rata na današnjem prostoru između Bulevara Franša d'Eperea i kompleksa bolnica, odnosno, od Mostara, do Bulevara oslobođenja.
Kao što je i prikazano u seriji, naselje je bilo poznato po tome što čak i policija nije rado zalazila u taj deo grada, a prostitucija, kockanje i prodaja narkotika bile su krajnje normalna pojava i unosan biznis za žitelje ovog dela grada.

jatagan-mala-beograd

Jatagan mala je suštinski bila nehigijensko naselje nastalo u periodu nakon “velikog rata” kao potreba da se veliki broj stanovnika koji je ostao bez krova nad glavom nastani i nekako preživi u razrušenoj srpskoj prestonici. Vremenom su mnogi koji su u Beograd dolazili “trbuhom za kruhom” svoj krov nad glavom nalazali upravo u ovom nehigijenskom naselju što je doprinelo rastu populacije ovog naselja. Prema nekim podacima, ovo naselje je 1939. godine predstavljalo dom za tada apsolutno neverovatnih 314.000 ljudi.
Ovo naselje je u potpunosti raseljeno tek 1961. godine za vreme priprema za čuveni samit Nesvrstanih.
Jatagan mala nije bila jedina “mala” Beograda. Postojale su i brojne druge, a kontrateža Jatagan mali bila je Pištolj mala koja je bila sa Dunavske strane grada. O nestanku ovih i sličnih mesta ne može se govoriti sa setom i tugom, šta više…. Međutim, fenomenološki značaj i sva dešavanja čija su pozornica bila upravo ova i slična naselja čine ovu temu vrednom detaljne obrade i spomena, baš kao što to Bjela čini u svojoj seriji. 

Podeli sa prijateljima


processing...